Te'vil i Tefvid

Sem’a (sluh)
Allah dz.s cuje svojim bespocetnim vjecnim sluhom koji nije uslovljen stvaranjem glasa tj.Allah dz.s. cuje stvari I prije nego one pocnu emitovanje zvuka. Njegov sluh se veze samo za ono sto se cuje.
Besar (vid)
Allah dz.s. vidi svojim bespocetnim vjecnim vidom kji nije uslovljen stvaranjem onoga sto se vidi vec je Njegov vid postojao I prije toga. Njegov vid nema pocetka niti kraja.
Iradet( zelja)
Sve mozemo podijeliti na tri grupe:
- Nuzno postojanje
- Moguce
- Nemoguce
Allahov dz.s. iradet se ne veze za nuzno postojanje niti za nemoguce vec samo za moguce. Allahov iradet je odabir izmedju postojanja I nepostojanja, dobra I zla,bogatstva I siromastva, imana I kufra…
Pitanje: Ako Allah dz.s. zeli da ja budem u Dzehennemu zbog cega da ja klanjam,postim kad cu svejedno u Dzehennem zato sto On zeli tako?
Odgovor:
Allah dz.s. zeli I daje covjeku ono sto taj covjek odabere,pa ako covjek odabere dzehennem ( a Allah dz.s. zna prije covjecije odluke sta ce on odabrati) Allah dz.s. mu je zeleo Dzehennem,a ako odabere Dzennet Allah dz.s. mu je zeleo Dzennet.
Pitanje: Zbog cega Allah dz.s. kaze:
“Allah nece uputiti na pravi put narod koji ne vjeruje”
Allah nece uputiti na pravi put nasilnike”
Allah nece uputiti na pravi put one koji rdjava djela cine”
Odgovor:
Allah dz.s. nece uputiti ove kategorije ljudi na pravi put zato sto ti ljudi nisu u stanju koje prihvata uputu, isto kao sto covjek koji nece da jede nije u stanju u kojem bi mu Allah dz.s. dao sitost ili covjek koji nece da se okupa nije u stanju u kojem bi mu Allah dao cistocu.


TEFVID
(prelazenje preko nejasnih ajeta I hadisa)
U terminologiji islamskih pravnika tefvid znaci:
“Prelazenje preko serijatskog teksta vezanog za Allaha dz.s. bez ulazenja u znacenje jer je bukvalno tumacenje nemoguce I neispravno.”
-prelazenje: tj.netumacenje I neprevodjenje
-serijatskog teksta: tj. Kur’asnkih ajeta ili hadisa Bozijeg Poslanika
-vezanog za Allaha dz.s.: Doktor Husam ibn Hasen Sarsur izuzeo je ovim dijelom sve one tekstove koji se vezu za stvorenja.
-bez ulazenja u znacenje: tj. Bez ikakvog uzimanja bilo kojeg od znacenja rijeci vec se samo citati prenesu onako kako su do ucenjaka stigli
-jer je bukvalno tumacenje nemoguce I neispravno: tj. Jer bukvalno tumacenje void u tedzsim tj.govor da je Allah dz.s. tjelesan I manjkav.

Vrste tefvida:

1. Tefvid znacenja
2. Tefvid nacina tj. Kakvoce

1. Tefvid znacenja je:
“Prelazenje preko serijatskog teksta vezanog za Allaha dz.s. bez ulazenja u znacenje jer je bukvalno tumacenje nemoguce I neispravno.” (prethodno objasnjena definicija)

2. Tefvid nacina je negiranje kakvoce I postojanja bilo kakvog nacina a ne,kako to neki mudzessimi zele da predstave, nepoznavanje nacina jer onaj koji kaze da ne poznaje nacin utvrdio je I priznao da postoji nacin( kejfe)a to je netacno I neispravno.

Tefvid kod selefa
Kaze Ibn Hadzer El Askalani govoreci o tefvidu: “Ovo je ono cega se selef pridrzavao kod tumacenja ajeta I hadisa koji su dosli do njih, vjerovali su u jasno a prelazili preko nejasnog ostavljajuci njegovo znacenje Allahu dz.s.” (Fethul Bari, Ibn Hadzer; 13/351.)
Kaze Jahja ibn Seref En Nevevi: “Znaj da ucenjaci po pitanju hadisa o svojstvima I ajeta o svojstvima imaju dva pravca: jedno je,a ono je misljenje vecine selefa, da se ne govori o njihovom znacenju vec da se kaze: Treba da vjerujemo u njih onako kako to prilici Allahu dz.s. sa cvrstim ubjedjenjem da Mu nista nije slicno,da je On cist od tjelesnosti,pomjeranja,ogranicenja,oblika,strana I svega ostalog cime su svojstvena stvorenja a ne Stvoritelj …” (Komentar Sahih Muslima, Nevevi, 3/19 i 17/ 182-183)

Da li je cio selef primjenjivao tefvid
Pripisivanje tefvida cjelokupnom selefu I govor da niko od selefa nije tumacio nejasne ajete tj. Koristio te’vil je netacan jer nam je vjerodostojnim putem doslo tumacenje tj. Te’vil odredjenih ajeta I hadisa. Pogledajmo samo neke:
• Kaze Ibn Dzerir Et Taberi: “ Kaze skupina ashaba I tabiina tumaceci ajet يوم يكشف عن ساق “ ili kako to mudzessimi prevode: Na dan kada otkrije svoju potkolenicu” : Na dan kada otkrije zestinu I poteskoce. ( Tefsir Taberi, 29/38)
• Kaze Hasen El Basri tumaceci ajet يد الله فوق أيديهم –a koji mudzessimi prevode= Allahova ruka je iznad njihovih ruku“ : Njegovo dobrocinstvo I uzvracanje na dobro”. (Def’u subheti tesbih, Abdurrahman ibn Dzevzi El Hanbeli; str. 115)
• Kaze Ibn Dzevzi: “Pricao je Ebu Ubejd El Herevi od Hasen El Basrija da je rekao,tumaceci hadis Bozijeg Poslanika “ لا تزال جهنم تقول هل من مزيد حتى يضع رب العزة فيها قدمه فتقول قط قط “- a koji mudzessimi prevode= “U dzehennem ce neprestano biti bacani ljudi a on ce govoriti: Ima li jos? ,sve dok Uzviseni na Njega ne stavi svoje stopalo pa ce se zbiti I reci: Dosta je,dosta je”/ pogledaj Vastijsku akidu od Ibn Tejmijje str. 64/”: “Kadem- to su oni koje je Allah odabrao od svojih najgorih stvorenja da njima zapecati uvodjenje u dzehennem.” (Def’u subheti tesbih, Abdurrahman ibn Dzevzi El Hanbeli; str. 170)
• Kaze En Nadr ibn Sumejl (umro 122. H.g.): “ Kadem ovde (u hadisu kojeg biljezi Buhari br. 6284. I Muslim br. 2848.) znaci: Nevjernici za koje je Allah dz.s. znao da su od stanovnika dzehennema.” (Def’u subheti tesbih, Abdurrahman ibn Dzevzi El Hanbeli;str. 171)
• Kaze Zehebi: Kaze Ma’dan( za kojeg Abdullah ibn Mubarek kaze da je od ebdala): Pitao sam Sufjan Es Sevrija (umro 161.H.g.) o Allahovim rijecima “On je sa vama gdje god bili” pa je rekao: “Sa svojim znanjem”. ( Sijer a’lamu nubela, Imam Zehebi, 7/274)
• Kaze Sufjan ibn Ujejne (umro 198.H.g.) tumaceci hadis: “آخر وطأة وطأها الرحمان عز وجل بوج “ : “ Tj. Zadnja bitka koju je vodio Boziji Poslanik bila je u Taifu.”( Def’u subheti tesbih, Abdurrahman ibn Dzevzi El Hanbeli; str. 223.; I Taberani u Mu’dzemul Kebir 24/239)
• Kaze Ibn Kesir: Prenosi Bejheki od Hakima od Ebi Amr ibn Semaka od Hanbela da je Ahmed ibn Hanbel protumacio ajet “و جاء ربك و الملك صفا صفا“: “Dosla je Njegova odredba”. A zatim je Bejheki rekao: U senedu ovog hadisa nema manjkavosti. ( El Bidaje ven Nihaje, Ibn Kesir, 10/327)
• Kaze Buhari: “ Dahik ovdje znaci milost” ( Fethul Bari, Ibn Hadzer El Askalani, 8/633)

Ovo je samo par citata ucenjaka selefa koji su te’vilili ajete I hadise koji govore o Allahu dz.s. Jos neki od ucenjaka koji su koristili te’vil su I : Imam Taberi (umro 310.H.g.); Hafiz Ibn Hiban( umro 354.H.g.); Ebu Bekr El Dzesas (umro 370.H.g.); Ibn Hazm (umro 456.H.g.); Bejheki (umro 458.H.g.); Kadi I’jad (umro 476.H.g.); Ibn Arebi (umro 543.H.g.) ; Ibn Dzevzi (umro 597.H.g.); Imam ibn Esir (umro 606.H.g.); Imam Kurtubi (umro 671.H.g.); Imam Nevevi (umro 676.H.g.); Ibn Dekik El I’id (umro 702.H.g.); Hafiz Ebu Hajan Et Tevhidi (umro 745.H.g.); Ibn Kesir (umro 774.H.g.); Ibn Hadzer El Askalani 9umro 852.H.g.) Imam Sujuti (umro 911.h.g.) I mnogi drugi.
Svi ovi govori upucuju na to da postoje I od selefa ucenjaci,I to oni najpriznatiji, koji tumace nejasne ajete te’vilom I da je koriscenje te’vila itekako utemeljeno u selefu ovoga ummeta.


Te’vil
Definicija:
- Kaze Fahr Er Razi: “To je mogucnost tumacenja na nacin kojeg podupire dokaz” (El Mahsul fi Ilmi usul; Muhammed ibn Omer ibn Husejn Er Razi (umro 606.H.g.); 3/323)

- Kaze Ebu Hamid El Gazali: “ To je uzimanje odredjenog znacenja od znacenja neke rijeci uz dokaz jer je bukvlano tumacenje te rijeci neispravno.” (Mustesfa fi ilmi usul; Gazali; str. 196.)


- Kaze imam El Amidi:” To je uzimanje sporednog znacenja rijeci jer je bukvalno znacenje nemoguce.” (El Ahkam, Amidi; 3/59)
Te’vil u Kur’anu

- “Licemjeri I licemjerke slicni su jedni drugima: Traze da se cine nevaljala djela,a odvracaju od dobrih,I ruke sui m stisnute;zaboravljaju Allaha,pa je I On njih zaboravio. Licemjeri su zaista pravi nevjernici.” (Tevba; 67.)

- “Pa trpite zato sto ste zaboravljali da cete ovaj dan dozivjeti,- I Mi cemo vas zaboraviti- I vjecnu patnju trpite zbog onoga sto ste radili.” (Sedzda; 14.)

- “I tako smo od vas stvorili pravednu zajednicu da budete svjedoci protiv ostalih ljudi,I da Poslanik bude protiv vas svjedok. I Mi smo promijenili kiblu prema kojoj si se prije okretao samo zato da bismo saznali ko su oni koji ce slijediti Poslanika I koji ce se stopama svojim vratiti. Nekima je to bilo doista tesko,ali ne I onima kojima je Allah ukazao na pravi put. Allah nece dopustiti da propadnu molitve vase. A Allah je prema ljudima zaista vrlo blag I milostiv.” (El Bekara; 143.)

- “Zar mislite da cete uci u Dzennet a Allah ne zna one od vas koji se bore I one koji su izdrzljivi.” (Ali Imran; 142.)
Pa upitajmo nakon ovoga one koji poricu te’vil:
Hocemo li uzeti bukvalno tumacenje ovih ajeta? Hocemo li reci da Allah Uzviseni zaboravlja? Hocemo li reci da On nije Sveznajuci???????????

Te’vil u sunnetu
“ Prenosi Boziji poslanik u hadisi Kudsijju od Allaha dz.s.: “ O sine Ademov,razbolio sam se pa me nisi obisao? Pa ce covjek reci: O Gospodaru,kako da te obidjem I da ti pomognem a ti si Gospodar svjetova? Pa ce Allah reci: Zar nisi znao,da se taj I taj moj rob razbolio pa ga ti nisi obisao? Zar ne znas da da si ga obisao nasao bi me kod njega?” (Buhari 1/183,hadis br. 517.; Muslim, 4/1990, hadis br. 2569.; Ibn Hiban 1/504)
Pa da ponovo upitamo one koji poricu te’vil:
Zar je Allah bolestan kada se Njegov rob razboli? Zar moze Allah ,Gospodar svjetova, da se razboli?

Napomene:
Moramo napomenuti da te’vil nije mijenjanje I suprotstavljanje tekstu vec je to tumacenje njegovog znacenja I suprotstavljanje bukvalnom znacenju koje je nemoguce I neispravno. ( Mustesfa, Gazali, str.196.)
Takodje,moramo znati da se te’vil ne primjenjuje osim ako postoji dokaz koji ga zahtijeva. ( Mustesfa, Gazali, str. 74)

Razlika izmedju Te’vila I Tefsira
Razliku izmedju te’vila I tefsira nejbolje nam je pojasnio Imam Munavi koji kaze:
“ Tefsir je iznosenje skrivenog na vidjelo a te’vil je uzimanje odredjenog,poznatog,znacenja izmedju ostalih takodje poznatih I primjenljivih znacenja.” ( Zadul Mesir, Munavi, 4/1)
Takodje,trebamo znati da je te’vil ono u sta nema sumnje jer je opste poznatoa tefsir je ono u sta se moze sumnjati jer je skriveno od vecine ljudi. ( Fethul Bari; Ibn Hadzer El Askalani, 13/526)

Gdje trebamo primjenjivati te’vil
Te’vil moramo primjenjivati kod tumacenja nejasnih ajeta I hadisa kako ne bismo zapali u sektu mudzessima I drugih koji tvrde da je Allah tjelesan ili da ima nesto sto je tjelesno,I koji tvrde da je Allah ogranicen u vremenu I prostoru.
Je li Allah ogranicen prostorno I vremenski kao sto to govori ibn Tejmijje I njegovi sljedbenici hasevijje?I kakav je propis osobe koja to tvrdi?

Allah dz.s. Uzvisen je od svih manjkavosti koje Mu pripisuju maloumni ljudi koji govore da On ima ruke,noge,stopala, da je na Arsu,na nebesima I mnogih drugih stvari.
Pogledajmo sta je rekla ulema ehli sunnet vel dzemata po pitanju ogranicavanja Allaha I govora da je On tjelesan I da ima nesto sto je slicno stvorenjima:
• Kaze Mula Ali El Kari: " Allah nema granicu niti kraj, On nije ogranicen, niti je bilo sta od odlika tjelesnih stvorenja niti tece u Njegovom hakku vrijeme i mjesto kako to govore mudzessimi,oni koji Ga porede sa stvorenjima i zagovornici hulula"(Serh Fikhil Ekber str 57.)
• Kaze Ibn Nudzejm: " I tekfiri se za pripisivanje Allahu mjesta. Pa ako kaze: Allahu fi sema zeleci time da citira ono sto je doslo od Kur'ana ne tekfiri se. A ako ne bude kod njega nijet Tekfiri se kod vecine i po tome je fetva" (El Bahru raik serh kenzil dekaik" stranica 210)
• Kaze se u Fetava Hindijje: "Pa ako kaze: Allah je na nebu zeleci time mjesto tekfiri se. A ako kaze Allahu fis sema zeleci time citiranje ajeta ne tekfiri se. A ako ne bude bilo kod njega nijeta tekfiri se" (Fetava hindijje; tom 2. stranica 259.)
• Kaze Taberi: "Allah nije ovistan o bilo cemu poput tijela i sl."(Tarihul Umemi vel muluk; tom 1., stranica 28.)
• Kaze Kurtubi (tumaceci hadis da je covjek najblizi Allahu dok je na sedzdi): Ovo se odnosi na najveci stepen bogobojaznosti a ne na prostornu blizinu jer Allah nije ogranicen prostorno" (Serh Sujuti ala sunen Nesai; tom 4. stranica 254.)
Kaze Ibn Hiban: "Hvala Allahu koji nema granice niti mjesta" (Sikat, tom 1.;stranica 1.)
• Kaze Zehebi (ucenik Ibn Tejmijje): "Zalazenje u nejasne ajete je nesto za sta nemate dozvolu niti je dosao tekst o opisivanju Allaha kao o necemu prostorno ogranicenom, Allah dz.s. je Uzvisen od toga da bude ogranicen" (Sijer A'lamu nubela; deo 16.; stranica 97.)
• Kaze Ibn Hazm Ez Zahiri "Od nuznih stvari je vjerovanje da Allah nije ogranicen u mjestu" (ElFasl fi milel vel ehvai ve nahl; tom 1. stranica 380.)
• Kaze Bejheki : " Nije tacno opisivanje Allaha kao prostorno ogranicenog" ( Esmau ves sifat; stranica 373.)
• Kaze Imamul Haremejn Dzuvejni govoreci o ZAHIRU Kur'ana: "Razisla se ulema po pitanju uzimanja po ZAHIRU a pravovjerni zabranjuju to" ( Akidet nizamije fi erkanil islamijjeh)
• Kaze Abdurrahman Ibn Dzevzi: "Istina je da se Allah ne opisuje kao ogranicen" (Def'u subheti tesbih; stranica 129.)
• Kaze Kurtubi: " GDJE je upitnik koji se postavljaza ono sto je u mjestu i nije dozvoljeno da se upotrebljava za Allaha dz.s. jer On nije ogranicen u mjestu" ( El Mufhim; tom 2. stranica 143.)
• Kaze Kurtubi: "Ispravno je tekfiriti mudzessime jer nema razlike izmedju njih i idolopoklonika.Trazice se od njih da se pokaju pa ako se ne pokaju bice ubijeni kao sto se ubija murted" (Tezkar fi efdalil ezkar; stranica 309.)
• Kaze Nevevi: "Hidzab se upotrebljava za tijela a Allah nije tjelesan niti ogranicen" (Minhadz; tom 3. stranica 14.)
• Kaze Ebu Hasen El Es’ari: " Hvala Allahu Jednom Jedinom... On nema lik niti granicu pa da ga tako uporedimo sa stvorenjima" ( El Ibane str. 7)
• Kaze Es’ari : " Kaze ehli sunnet vel dzemat: Allah nije tijelo, niti je slican stvorenjima..." (Meqalatul islamijjin str. 211.)
• Ebu Fadl Et Temimi El Hanbeli: “ Upitan je Ahmed ,dan prije njegove smrti o citatima koji govore o Allahovim svojstvima,pa je rekao: Prelazimo preko njih kako sun am dosli I vjerujemo u njih ako sun am dosli vjerodostojnim putem, I ne opisujemo Allaha onim cime sam sebe nije opisao. On je bez granice I bez tijela. A zatim je citirao ajet: “ Nista nije kao On.” I rekao: Ko bude govorio o tome( o ogranicavanju Allaha) novotar je.” (I'tikad El Imam Ebi Abdillah Ahmed ibn Hanbel, str. 87.)
• Kaze Ibn Hadzer El Askalani: “ Allahu se ne pripisuje mjesto.” ( Fethul Bari 13/ 484)
• Kaze Er Ragib El Asfehani: “ Allahova blizina je Njegova blagodat prema robu a ne ogranicavanje Allaha u mjestu.” ( Mufredatul elfazil kur’an, str. 664.)
• Kaze Abdurrahman ibn Dzevzi: “ Kazu mudzessimi da je Allah spomenuo Ars jer je to najblize stvorenje Njemu. Ovo je ocito neznanje jer se prostorna ogranicenost ogleda samo u tjelesnim stvarima a Allah nije tjelesan.” ( Def’u subheti tesbih, str. 131.)
• Kaze Ibn Hadzer El Askalani: “Dokazuju mudzessimi svoje imaginacije d aje Allah tjelesan hadisom o nuzulu ali im je ehli sunnet vel dzemat porekao to jer je Allah Uzvisen od svih ogranicenja I manjkavosti.” ( Fethul Bari, 3/39)

- "Postojao je Allah ali ne i mjesto, i on je sada ondje gdje je bio tada." ( El Ferku bejnel Fireki, Ebu Mensur El Bagdadi, str. 333)

- Isto tako,Alija r.a. kaze: " Zaista je Allah stvorio Ars da bi ukazao na svoj kudret a ne da bi ga uzeo kao mjesto za svoje bice." (str. 333)

- Isto tako Alija r.a. kaze: " Ko tvrdi da je Allah ogranicen on nije spoznao naseg Gospodara." ( Hiljetul evlija, 1/73)

- Kaze Zejnul Abidin: " Ti si Allah, kojeg ne okruzuje prostor." ( Ithafu sadetil muttekin, 4/380)

- Kaze Ebu Hanife: " Rekao sam: Sta mislis kada bi ti rekli: Gdje je Allah? Pa sam rekao: Kazace im se: Allah je postojao prije nego su stvorena stvorenja i mjesto. Allah je postojao prije nego je stvoreno "Gdje" i prije nego su stvorena stvorenja ili bilo sta. On je Stvoritelj svega." ( Fikhul Ebsat, str. 25)

- Kaze poznati arapski jezicar Zudzadz (umro 311.) : "Allah dz.s je Uzvisen svojom moci." ( Tefsir esmaullahil husna, str. 48)

- Kaze Zudzadz: " Allah dz.s je Uzvisen iznad svega. I ne zeli se "uzvisenoscu" reci da je On na uzdignutom mjestu iznad bica zato sto je On Uzvisen i iznad mjesta. Zaista je Njegova Uzvisenost u stepenu, rangu, moci." ( Tefsir esmaullahil husna, str. 60)

- Kaze Ibn Hiban : " Hvala Allahu koji nije ogranicen." ( Sikat, 1/1/)

- Kaze Ibn Bettal: " Zeleo je Buhari ovim poglavljem da odgovori na zablude dzehmija i mudzessima pa je spomenuo da Allah nije tijelo i da mu ne treba mjesto." ( Fethul Bari, 13/416)