Neznam vise sta da radim

Sunnet je uzdizanje kabura a ne poravnavanje

Od Ibn Abasa se prenosi: “Klanjao je Džibril Ademu i proučio tekbir četiri puta. Tog dana je Džibril klanjao sa melekima i ukopao Adema u mesdžidu Hifa, zatim je uzeo iz pravca kible i posuo po njemu a zatim uzdigao njegov kabur.”( Darekutni, 2/ 70)
Ako neko kaže: “Bilježi se od Ebul Hijadž El Esedija da je rekao: “Rekao mi je Alija: Hoćeš li da te uputim na ono na šta me uputio Poslanik, a.s.: “Ne ostavi grob koji se poštuje a da ga ne poravnaš niti kipa a da ga ne uništiš.”( Tirmizi, br. 1049; Nesai 4/ 73; Ebu Davud, br. 3218; Muslim, 2/ 666)
Reći ćemo mu: Ovim se misli na poštovane mezarove i one koji su izgrađeni iz oholosti jer bilježi Buhari od Sufjan Et Temara da je on video Poslanikov mezar uzdignut.”( Buhari, 2/ 128)
Kaže Ibn Abidin: “Iako je došla zabrana postoji Idžma da se radi suprotno od toga. Imam Hakim, nakon što je spomenuo različitim putevima zabranu, kaže: Ovi senedi su ispravni ali se po njima ne radi jer se na svim kaburovima imama muslimana od istoka do zapada, pisalo. To je radnja koju je halef preuzeo od selefa a ovo pojačava ono što se prenosi da je Poslanik ponio kamen i stavio ga na kabur Osman ibn Maz’una i rekao: Da bih znao kabur mog brata i ukopao kod njega porodicu (Ebu Davud, br. 3206) . Pisanje je način obeležavanja a dokaz je Idžma ameli u slučaju da situacija zahtijeva to, a pisanje Kur’ana, stihova ili pohvala, to je pokuđeno.”( Hašija, 1/ 601)

Klanjanje u Džamiji u čijoj je blizini mezarje

U zadnje vrijeme mi vidimo ljude koji zabranjuju klananje u džamiji u čijem groblju se nalazi mezarje ili u čijoj unutrašnjosti, na određenom mjestu postoji mezar nekog od Poslanika ili dobrih ljudi.
Na dozvoljenost klanjanja u džamijama u kojima postoji kabur nekog od Poslanika i dobrih ljudi upućuje prije svega Kur’an , sunnet i sklopljeni Idžma’ uleme po tom pitanju.
Što se Kur’anskog dokaza tiče to je ajet koji govori o stanovnicima pećine:
إِذْ يَتَنَازَعُونَ بَيْنَهُمْ أَمْرَهُمْ فَقَالُواْ ٱبْنُواْ عَلَيْهِمْ بُنْيَاناً رَّبُّهُمْ أَعْلَمُ بِهِمْ قَالَ ٱلَّذِينَ غَلَبُواْ عَلَىٰ أَمْرِهِمْ لَنَتَّخِذَنَّ عَلَيْهِمْ مَّسْجِدا )
“Kada rekoše: Sagradite na grobovima njihovim zgradu! A Allah dobro zna ko su oni. A vjernici od njih rekoše: Sagradićemo ovdje Bogomolju.”

Vidimo iz ajeta da nevjernici kažu da bi bilo lijepo da sagrade na grobovima ovih dobrih ljudi nekakvu zgradu kako bi se podsjećali na njih dok vjernici iz tog naroda izričito kažu: Ne! Sagradićemo na njihovim grobovima mesdžid u kojem ćemo obožavati Allaha a ujedno se i sjećati ovih dobrih Allahovih robova.

Kaže El Razi u komentaru ovog ajeta: “Sagradićemo mesdžid kako bismo obožavali Allaha i kako bismo sačuvali tragove ovih dobrih ljudi.” (Mefatihul Gajb, Fahruddin Er Razi, 11/ 106)

Kaže Ševkani: “Spominjanje građenja mesdžida u ovom ajetu upućuje na to da su ovi ljudi koji su to govorili bili muslimani, vjernici.” (Fethul Kadir, Eš Ševkani, 3/ 227)

Kaže Zudžadži: “Ovo upućuje da je nadjačao govor vjernika, da se napravi džamija na tom mjestu.”
Prenosi se od Misver ibn Mahreme i Mervan ibn El Hakema da su rekli: “Ebu Busajr je pobegao iz Mekke nakon ugovora na Hudejbiji i sklonio se na obalu mora. To je video Ebu Džundel pa je i on pošao za njim. Zatim su ljudi, vjernici iz Mekke primjetili da su nestali Ebu Busajr i Ebu Džundel pa su i oni krenuli za njima tako da je broj izbeglica iz Mekke dostigao tri stotine. Okupili su se na obali mora gdje im je vo]a bio Ebu Busajr. Presretali su Kurejšijske karavane tako da su postali opasna prijetnja po trgovinu Kurejša. Nakon nekog vremena, Kurejsije su se pokajale od te taške ugovora na Hudejbiji pa su poslali izaslanika Muhammedu, a.s., da uzme kod sebe Ebu Busajra, Ebu Džundela i njihovu skupinu kako oni ne bi više presretali i otimali Kurejšijske karavane. Božiji Poslanik je prihvatio to pa je poslao pismo Ebu Džundelu u kome mu naređuje da pristupe k njemu i u kome ga obaveštava da su Kurejšije odlučile da im dozvole da svako ko hoće da pređe na stranu Muhammeda i muslimana može to učiniti kada god hoće. Međutim, u trenutku kada je stiglo Poslanikovo pismo Ebu Busajr umire. Ebu Džundel ga je zatim sahranio na tom mjestu i napravio na njegovom grobu Mesdžid.” (El Isti’ab, Ibn Abdul Berr, 4/ 1641; Tabekatul Kubra, Ibn Sa’d, 4/ 134; Musa ibn Ukbe u El Megazi za kojeg Jahja ibn Muin kaže: Knjiga Musa ibn Ukbe je od najispravnijih knjiga o bitkama.)

Takođe, navodi Imam Malik u Muvetti: “Kada je na ahiret preselio Poslednji Božiji Poslanik razišli su se ashabi po pitanju mjesta gdje će on biti ukopan. Neki su rekli da bi to trebalo biti pored njegovog minbera a neki da ga treba ukopati u Medinskom groblju Beki’a. Zatim je došao Ebu Bekr i rekao: “Čuo sam Božijeg Poslanika da je rekao: ”Nije preselio Poslanik a da nije bio ukopan na mjestu na kojem je preselio.” ( Muvetta. Malik, 1/ 231)

Vidimo iz ovog hadisa da su neki ashabi želeli da Poslanik bude ukopan u džamiji a da je to zabranjeno sigurno to ne bi tražili. Takođe, kada je Ebu Bekr došao i citirao im hadis on nije negirao dozvoljenost ukopavanja u mesdžidu već je samo uputio na to da se Poslanici ukopavaju na mjestu gdje presele.

Isto tako, znamo da je Poslanik preselio u Aišinoj sobi koja je vezana za mesdžid i nalikuje sobama u koje se sahranjuju evlije i pobožni ljudi pa možemo reći da je dozvoljeno graditi na kaburu. Još jedna važna stvar po ovom pitanju je to da je mezar Božzijeg Poslanika 88.H.g. proširavanjem Poslanikove džamije od strane Halife El Velid ibn Abdulmelika ušao u okvir dzžamije i da je tada bilo živo šest ashaba koji nisu to zabranili niti su se protiv toga pobunili,a da je to zabranjeno sigurno bi se pobunili. Ti Ashabi bili su: Abdullah ibn Ebi Evfa (umro 89.H.g.) Sehl ibn Sa’d Es Sa’idi (umro 91.H.g.), Enes ibn Malik (umro 93.H.g.) Muhammed ibn Lebid ibn Ukbe el Ensari (umro 99.H.g.), Sehl Ibn Hunejf El Evsi (umro 100.H.g.), Ebu Tufejl Amir ibn Vasile El Lejsi (umro 100.H.g.)

Kaže Kastalani u komentaru Buharije: “Video je Omer Enes ibn Malika kako klanja kod kabura pa mu je rekao: “Kabur! Kabur!” – upozoravajući ga na to, odnosno: “Čuvaj se kabura.” (i nije mu naredio da ponovi namaz) ovaj deo hadisa znači da je to dozvoljeno ali mekruh jer je kabur nečisto mjesto čak iako između mejjita i čovjeka ima pregrada tj. zemlja. Ovo je mezheb imama Šafije.” (Kastalani, 1/ 429)

Kaže Kadi: “Pokuđeno je zbog hurmeta mejjita da se klanja na mezaru. A ako stane između mezara tako da ne bude ispod njega mejjit ili nečistoća onda nema pokuđenosti. I zabranjeno je da se klanja okrenut prema kaburu odnosno da se ostavi pravac kible i okrene ka kaburu.” (Hazihi Akidetu Selefi vel Halef, Ibn Halife El Alivi, str. 234.)

Kaže Bejdavi: “Jevreji i kršćani su činili sedždu kaburovima svojih Poslanika i uzimali ih kao kible okrećući se prema njima u svojim molitvama i uzimajući ih kao božanstva mimo Allaha pa je Allah, dž.š., to zabranio muslimanima. A što se tiče onoga ko napravi džamiju pored nekog dobrog čovjeka sa namjerom da se okoristi od berićeta kojeg Allah, dž.š., spušta tu a ne sa namjerom uzdizanja tog čovjeka na mjesto božanstva ili sa namjerom uzimanja njegovog groba za kiblu, oda to ne spada u zabranjeno.”( Ibid. str. 235.)

Kaže Ebu Abdullah Muhammed El Ubejj El Maliki: “Kažu neki Šafije: “Jevreji i kršćani su činili sedždu kaburovima svojih Poslanika, uzimali ih kao kible i božanstva mimo Allaha pa je Allah to zabranio muslimanima. A što se tiče gradnje džamije u blizini kabura nekog dobrog čovjeka zbog berićeta i uslišavanja dove, nema problema u tome iz razloga što se mezar Ismaila, a.s., nalazi u haremu Ka’be kod Hitima a to je najbolje mjesto za klanjanje u Mesdžidul Haramu.” (Serh Sahihi Muslim, El Ubejj El Maliki, 2/ 234)

Kaže Abdulganijj En Nabulsi El Hanefi: “A što se tiče onog ko uzme i napravi džamiju kod groba nekog dobrog čovjeka ili klanja kod njegovog groba želeći time da i do njega dođe plod od plodova ibadeta tog čovjeka, a ne zbog veličanja tog čovjeka ili okrećanja ka njegovom kaburu onda nema smetnje u tome. Dokaz za to je to što se Ismailov mezar nalazi kod Hitima u Mesdžidul Haramu a to je najbolje mjesto za namaz.” (El Hadikatu Nedijjeh, Abdulganijj En Nabulsi, 2/ 631)

Kaže se u El Mudevveneh: “Rekao sam Ibnul Kasimu: “Je li Malik zabranjivao da čovjek klanja a ispred njega je kabur kojeg je uzeo za sutru?” Pa je rekao: “Malik nije tome pridavao pažnju. On je klanjao u groblju pa bi kaburovi bili ispred, lijevo i desno od njega. Kaže Malik: “Nema smetnje u klanjanju na groblju jer su mi došle neke predaje da su neki ashabi klanjali u njemu.”(El Mudevveneh, 1/ 90)

selam
hvala na odgovoru

Esselamu alejkum brate, sta ima kako si sta se radi, kako si ti?
Imam jedno pitanje u vezi ikindije namaza.
Po hanefijskom kalendaru, na svim programcicima za odrenjivanje vremena namaza, ikindija je vise od pola sata kasnije nego kod nas u BIH. Zasto je to tako, zasto kod nas racunaju po kalendaru ostala tri mezheba ako mi slijedimo hanefijski. Sta sada da radim koji kalendar da izaberem posto sam izvan zemlje i koristim se kalendarom sa Athan programom.
Potreban mi je odgovor jer radim nocu smijenu i ustajem po danu da klanjam podnu sacekam nekih 10 min pa onda ikindiju kad nastupi njeno vrijeme.

Selam Musafire. Postoji vise hadisa na temu ikindijskog vakta, u nekim hadisima se kaze: "kada senka stvari bude iste velicine kao ta stvar" a u nekim drugim "kada bude kao dvije te stvari". Zbog ovih hadisa se ulema razisla,vecina kaze po prvom hadisu dok, po jednom rivajetu,Ebu Hanife kaze po drugom hadisu. Imam El Merginani u svojoj Hidaji, koja je jedno od najboljih hanefijskih djela, kaze da je Ebu Hanife stava da senka mora biti duplo veca dok Muhammed i Ebu Jusuf i Ebu Hanife po jednom rivajetu kazu da treba biti samo iste velicine, tako da je i ono sto se praktikuje kod nas ustvari hanefijski mezheb.

Uredu i sta sada ja da radim. Da klanjam po prvom ili po drugom hadisu tj. da je klanjam prije ili poslije. Ovdje klanjaju poslije da li je uredu da i ja tako klanjam ili da klanjam kao u BiH,

HoÄŤu samo da vas poselamim sve ovdje jer sam nov na forumu

Samo tako naprijed nastavi Recruit !!!!!!

Selam

Selam Alejkum
Pa jeli dobro onda ikako slušat ta predavanja od tih raznih daija sa mimbera,kewsera,fetve,Nur itd. iako govore o nekim splošnim stvarima, međutim, dali mi može neko postati link gdje su predavanja od strane hanefijskog mezheba ili o Ehli Sennnet vel đemata(ispravnom)?

Međutim našao sam jednog ovakvog, ali trebam još

http://www.islambih.net/
Bugarija sam isto skoro sve naslušo...

Selam

Esselamu alejkum braco muslimani,

De mi kazi Recruit da li su one samoubilacki napadi u Avganisanu i u Iraku sehidski. Citao sam hutbu od dr. Jusuf el-Karadavija i on kaze da jesu. Sta kazu nasi hanefijski ucenjaci o tome. Nisam bas siguran ko je Karadavi, znam da je neki poznat lik ali nisam siguran.
Allahimanet

Selam.
Nisam jos uvijek nista citao o tom pitanju niti sam cuo od nekoga od uleme koju ja poznajem da se izjasnjava o tome. Raspitacu ako Bog da pa ti javljam.
Evo nekih lijepih islamskih stranica:
www.svetionik-islama.org
www.semerkand.ba

Uredu, Allaha te nagradio, potrebno mi je to pa mi javi sto prije ako mozes.
Allahimanet.

Esselamu alejkum brate. Nema te nesto.
De mi kazi kakva je knjiga "Osnove vjere kod imama Ebu Hanife" od autora "Šejh Dr. Muhammed ibn Abdurrahman El-Humejjis"

Ve alejkumu selam brate. Ta knjiga koju si spomenuo je neprihvatljiva, u njoj ima puno, puno akaidskih greski i optuzba i lazi na racun imama Ebu Hanife. Jednostavno, Humejjis je sve ono sto se ne slaze sa vehabijskom akidom proglasio laznom predajom od Ebu Hanife a sve sto je mogao da izokrene u korist vehabija je izokrenuo. Knjiga je strasno losa.
Uskoro ce Mr. Bajazit Nicevic prevesti jedan priznati i dobar komentar Fikhul Ekbera pa cu ti poslati ako Bog da. Selam

Musafiru ako hoćeš da ispravno naučiš fikh i i'tikad hanefi mezheba pogledaj naše stranice.

http://www.Praviput.com/

i

http://www.antivehabije.com/